|
Korisno je uvesti reda među razne vrste
ikona koje susrećemo. Tipovi ikona na ovoj stranici su oni koje
najčešće imamo priliku susresti. Ipak, sama klasifikacija nije sama
sebi svrhom. Ona pomaže dubljem shvaćanju ikone, poglavito one
Krista Pantokratora (Svevladara) i Theotokos (Bogorodice).
Nije opće poznato da su se oko toga
vodile bitke u povijesti. Bitka koju su vodili rani crkveni oci bila
je ona o naravi(ma) Kristovoj (ikone Krista Pantokratora i
Utjelovljenja).Svršila je u drugoj polovici 5. stoljeća. Godinama
kasnije (730.-843.) borba se vodila upravo oko ikona. Ono što je
uistinu bilo ključno jest Utjelovljenje, temelj kršćanske vjere.
Zadivljujuće je da se pravoslavne bizantske ikone pišu (ili slikaju)
danas onako kako su bile slikane prije 800 godina. To još više
potvrđuje usku povezanost između ikona i temelja kršćanskog
vjerovanja.
 Ikone
Krista
Ikona Krista, Bogočovjeka, je grafički
prikaz Kalcedonske dogme. Koncil u Kalcedonu (4. ekumenski koncil iz
451.p.Kr.) potvrđuje apostolsko naučavanje o dvjema Kristovim
naravima koje su prisutne u jednoj te istoj osobi. Ikona prikazuje
utjelovljenu božansku osobu, Sina Božjeg koji je postao Sinom
čovječjim, istobitan s Ocem preko svog božanstva i
istobitan s nama preko čovještva. Krist je sjedinio ova dva
aspekta svojim životom:"On, trajni lik Božji, nije se kao plijena
držao svoje jednakosti s Bogom: nego sam sebe oplijeni uzevši lik
sluge, postavši ljudima sličan, obličjem čovjeku nalik." (Fil 2,6)
Spomenuto nam otkriva ono što
se naziva "najveće Božje svojstvo", njegovo Milosrđe: Riječ se
učinila čovjekom da bi umrla kao i svi ljudi i kroz svoju smrt
povela sve ljude natrag k Ocu da sudjeluju u njegovom božanskom
životu.
|
|
|
 |
 |
 |
 |
|
 Krist
Pantokrator
Carigrad
13.st. (mozaik) |
Spasitelj
Samostan Chilandar
Gora Atos
13.st. |
Ikona
Krista "nenapravljena rukom"
Acheiropoeitos
12.st. |
Raspeće
Grčka
16.st. |
Lik Krista:
http://www.gamber.net/life/christ/index1.html 
22 bizantske slike (od 25)
Prve slike Krista:
http://ntserver.shc.edu/www/Scholar/cutrone/cutrone.html
7 bizantskih mozaika (od18)
Slike i ikone Krista u Srednjem vijeku:
http://departments.risd.edu/depts/arth/web/lecture6.html
22 slike
Na vrh
Ikone
Blažene Djevice Marije
Po kronološkom slijedu razlikujemo slijedeće vrste ikona Bogorodice:
Djevica
Kyriotissa
Djevica
Hodegetria
Djevica
Eleousa
Djevica
Orans (sa ili bez Djeteta Isusa)
Djevica
Kyriotissa (hrv. Gospa)
Prve slike pronalazimo na zidovima katakomba. Dolaskom na vlast cara
Konstantina u IV. st. i njegovim čudesnim obraćenjem kršćanstvo je
proglašeno državnom religijom (380. god.). Zatim je na trećem
ekumenskom saboru održanom u Efezu (431.god.) Marija proglašena
Bogorodicom. Upravo u ovo vrijeme ikonopisci su počeli prikazivati
Bogorodicu koja dostojanstveno sjedi na prijestolju i drži u krilu
božansko Dijete: Majku Božju Kyriotissa.
Djevica
Hodegetria (Voditeljica na putu)
 Ikone
Djevice Hodeghetria jedna je od omiljenijih slika na zapadu iako je
podrijetlom sa istoka. "Hodeghetria" znači "Ona koja pokazuje Put",
"Voditeljica na putu". Ime je dobila po izvornoj ikoni koja se
pripisivala sv. Luki, a nalazila se u carigradskoj crkvi na
Hodegonu, na Cesti vodiča, profesionalnih pratilaca putnika i
karavana. U svojoj starijoj povijesti, od 7. do 10. st. Carigrad su
više puta opsjedali pogani. Prvi put 626. god. kada su Perzijanci i
Avari sa Slavenima čvrsto stisnuli obruč oko prijestolnice. "I tada
patrijarh Sergije uzme ikonu Presvete Bogorodice zvanu Hodeghitria i
njezinu haljinu pa je poče s procesijom nositi po gradskim bedemima.
Pa kad je u vodu morskog tjesnaca umočio rizu Bogomajke, more je
zakipjelo, lađe potopilo i neprijatelje istrijebilo. Narod je cijelu
noć proveo u Blahernskoj crkvi, što se nalazi na morskoj obali
pjevajući akatist Majci Božjoj."
Nekoliko karakteristika tipa "Hodeghitria":
•
Majka uvijek drži dijete na lijevoj ruci
• Pokazuje desnom rukom kao da želi reći "Evo Puta"
• Lica Majke i Djeteta se ne dotiču kao na tipu "Eleousa"
• Dijete drži svitak u lijevoj ruci
 Djevica
Eleousa (hrv. Umilna) ili Glykophilousa (hrv. Slatkocjeljujuća)
Ova ikona je tip nježne, umilne Bogorodice s Kristom u naručju iz
postbizantskog razdoblja. On u nježnosti priljubljuje svoj obraz
njezinom i grli je ili miluje po obrazu. Prvi put se pojavila u
11.st., ali vrlo obljubljena postaje u ikonama 12.st. Jedna od
najljepših ikona ovog tipa je ona ruska Bogorodice Vladimirske.
Djevica
Orans (hrv. Moliteljica)
Ova ikona također
se zove Djevica Utjelovljenja iliVelika Panaghia od Yaroslavla.
Slika Djevice Orans kakvu je danas poznajemo prvi put se pojavila u
11.st. Njezino podrijetlo vuče korijene iz slika koje prikazuju
muškarce i žene u molitvenom stavu iz katakomba Giordani u Rimu.
Druge ikone za koje se smatra da pripadaju tipu Orans su:
Blacherniotissa
(Blahernska ili rus. Znamenije) ili Platytera (hrv. Šira od neba) –
u okruglom medaljonu na prsima nosi lik Krista Emanuela. Ime
Platytera dobila je na temelju ove antifone: "Ti si nosila u svom
krilu onoga koga nebesa ne mogu obuhvatiti."
Bogorodica
od Znaka
Djevica "Nepresušni kalež"
Ostale
ikone Bogorodice
 Postoji
još mnogo Marijinih ikona. Nekoliko različitih od već spomenutih su:
Djevica
Glaktotrophusa (hrv. Dojiteljica) – Nježna scena gdje Marija doji
Krista helenističkog je podrijetla.
Djevica
Pokrov (hrv. Zaštitnica) – Nastala je na temelju Bogorodičinog
maforija (pokrivalo za glavu) koji se temelji na viđenju karizmatika
Andrije. Za vrijeme noćnog bogoslužja on je svojim očima vidio
veličanstvenu ženu s mnoštvom nebesnika. Žena je usred hrama
kleknula i dugo se molila lijevajući suze. Pošla je k oltaru,
skinula s glave veliko sjajno pokrivalo i onda ga svečano
rasprostrla iznad naroda. Ovaj tip Bogorodice sličan je zapadnom
tipu Bogorodice zaštitnice s plaštom.
Djevica
Kardiotissa (Blizu Majčinskog srca)
Lista najpoznatijih čudotvornih Bogorodičinih ikona:
http://www.icon.lt/list/0list.htm
uključuje
86 ikona sa opisima
Na vrh
|
Mihael
Gabrijel
