ANDREJ RUBLEV

(Ruski slikar)

Biografski podatci o najvećem ruskom ikonopiscu i umjetniku, Andreju Rublevu, su šturi. Približna godina njegovog rođenja je 1360, a mjesto rođenja nije poznato. Najvjerojatnije je potekao od obrtničke obitelji kako i samo ime obitelji govori. "Rubel" je, naime, bio alat koji se koristio u obradi kože.

Ime mu se prvi put spominje u dokumentu iz 1405. gdje piše da su u svrhu dekoracije Katedrale Navještenja u Kremlinu pozvani poznati Teofan Grk, majstor Prokhor i monah Andrei Rublev.

Povjesničari smatraju da je Rublev položio zavjete u samostanu Troitsky (Sv. Trojstva) u ruke opata Nikona, učenika i nasljednika Sergeja Radonezhskog. Dekoracije u Katedrali nisu sačuvane u turbulentnim vremenima ali na ikonostasu se još nalazi 7 Rubljovljevih ikona koje su svjedočanstvo njegovog velikog umijeća i nasljedstva bizantske tradicije.

Drugi dokument iz 1408. govori da su A. Rublev i ikonopisac Danil 25. svibnja započeli s dekoracijom Katedrale Uznesenja u Vladimiru. Ova djela su jedine očuvane freske A. Rubleva koje pokazuju njegov raskid/odstupanje od bizantske škole.

Povjesničari umjetnosti 1410. godini pripisuju 3 ikone u Zvenigorodu: Spasitelj, arkanđeo Mihael i apostol Pavao. Vjerojatno u to vrijeme Rublev je naslikao starozavjetno sv. Trojstvo, najpoznatiju rusku ikonu koja se danas nalazi u galeriji Tetrjakov.

Oko 1420. Rublev i Daniil radili su na dekoraciji samostana sv. Trojstva. Freske su uništene, a neke ikone su ostale sačuvane.

Posljednje njegovo djelo – dekoracije Katedrale Našeg Spasitelja (Spas – Andronikov samostana) u Moskvi gdje je Rublev živio – također su uništene.

Prema predaji, Andrej Rublev bio je povučena i tiha osoba, zaokupljena prvenstveno božanskom službom, ikonopisom i meditacijom.

Godina njegove smrti jedina je utvrđena godina njegovog života. Umro je u samostanu Andronikov, jednom od najdrevnijih moskovskih građevina i značajnim kulturnim centrom u XIV st. U tom samostanu je proveo dugi niz godina svog monaškog života i na tom mjestu se danas nalazi muzej njemu na spomen, Muzej ruske umjetnosti.

Ikone Andreja Rubleva

Starozavjetno Trojstvo, c. 1410. 142X114 cm, Tretyakov galerija, Moskva	Arkanđeo Mihael, c. 1420. 158X108 cm, Tretyakov galerija, Moskva
Naš Spasitelj, c. 1420., tempera na drvu, 158X106 cm, Tetryakov galerija, Moskva (Rusija)	Apostol Pavao, c. 1420. 160X109 cm, Tretyakov galerija, Moskva
Djevica iz Vladimira, c. 1410.

TEOFAN GRK

(Grčki slikar, rođen na Kreti/ 1330.-1410.)

Jedan od najvećih ikonopisaca svih vremena, Teofan Grk, rođen je na Kreti odakle se seli 1378. u Rusiju. Oslikao je više od 40 crkava u Rusiji i Konstantinopolu (i okolici). Nikad nije koristio uzorke kao što su to drugi činili. Zacrtao je novu stazu u svijetu slikarstva, dotada nepoznatu bizanskoj umjetnosti. Bio je ključna osoba koja je radila na oblikovanju ikonostasa onakvog kako ga danas poznajemo. Zajedno sa Andrejem Rublevom izradio je prekrasne ikone. Rublev je u početku slikao kao njegov učenik, da bi kasnije postao jedan od najvećih ikonopisaca svih vremena.

• Preseveta Djevica

• Bogorodica Donska

• Spasitelj u slavi

• Preobraženje

• Sveto Trojstvo

• Sveti Pavao

• Usnuće Djevice

• Olgina galerija

• Galerija grčke ikonografije Teofana Grka (gallery_of_greek_iconography_by.htm)

MAJSTOR DIONIZIJE

(Ruski slikar/1440.-1510.)

• Bogorodica Odigitria (1482)

• Razapinjanje

• Silazak u pakao

• Olgina galerija

• Freske u Katedrali Rođenja Djevice, Vologda

EMMANUEL TZANES

(Grčki slikar/ 1610.-1690.)

• Bogorodica Kyriotissa

• La Pieta 1657.

• Icônes grecques Collection Emilios Velimezis

• La Synaxe des Anges, 1666

• Galeria de Ícones (Hellenic Ministry of Culture)

• Sv. Juraj ubija zmaja

• Djevica Amolyntos

• Pokop Kristov, Kretska škola, 17.st.