Karmelićanski samostan u Somboru, utemeljen početkom ovoga stoljeća (1904.), u kojem je bilo i karmelićana Hrvata isprva se nalazio u okviru Mađarske Provincije OCD. Nakon prvog svjetskog rata, kada je Sombor pripao Jugoslaviji, samostan je izdvojen iz mađarske provincije i stavljen pod neposrednu upravu Reda. Na poziv Sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca, karmelićani iz Sombora dolaze 1959. u Zagreb, te 1960. u Remetama osnivaju samostan i od tada se brinu za svetište Gospe Remetske, "Zagovornice Hrvatske". Danas su Remete dio glavnog grada Hrvatske, ali je samostan u svojoj okolini ipak očuvao zelenilo i mir od gradske vreve, te se s pravom drži duhovnom oazom Zagreba. Od 1987. g. u sklopu Katoličkog Bogoslovnog Fakulteta u Zagrebu u Remetama djeluje i Institut za kršćansku duhovnost (danas u Vlaškoj ulici 38). Iz Remeta karmelićani 1976. osnivaju samostan u Splitu (župa Kamen) a onda 1996. i u Krku. Hrvatski karmelićani, uključujući i samostan u Somboru, imaju status tzv. "povjerenstva" ("komisarijata") sve do 1990. godine, kada je ustanovljena Hrvatska Karmelska Provincija Svetoga Oca Josipa.

Klauzurne karmelićanke, Hrvatice iz pojedinih Karmela u susjednim zemljama, okupile su se, također na poziv Sluge Božjega, kardinala Alojzija Stepinca, u Brezovici (1), gdje je 1939. kanonski utemeljen prvi ženski klauzurni Karmel u Hrvatskoj. Počevši od Brezovice sestre se potom dalje razgranavaju. Prvo je oblikovana jedna zajednica koja se nakon nekoliko godina boravka u Juršićima (1965.-1977.) smješta u Kloštar Ivaniću (2). Ta zajednica iz Kloštar Ivanića potom 1987. "rađa" novi Karmel u Šarengradu (Đakovačko-srijemska biskupija), odakle su sestre na početku domovinskog rata prognane te su od 2001. - nakon desetogodišnjeg prognaničkog utočišta kod otaca karmelićana u Remetama – nastanjene u novopodignutom samostanu u Đakovačkoj Breznici (Levanjska Varoš blizu Đakova) (3). Zajednica u Brezovici "iznjedrila" je 1998. četvrti Karmel u Hrvatskoj, u nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici (4). U jubilarnoj 2000. godini sestre iz Brezovice s pojedinim sestrama iz drugih zajednica hrvatskih karmelićanki utemeljuju novi Karmel u Sarajevu (5). Zajedničkim snagama Hrvatske karmelićanke iz samostana okupljenih u Udrugu bl. Alojzija Stepinca oblikovale su jezgru zajednice koja je 21. svibnja 2003. doputovala u novi Karmel u mjestu Nënshat (župa Kallmekta u skadarskoj nadbiskupiji u Albaniji) (6). Danas u svijetu ima 823 ženska klauzurna Karmela sa ukupno oko 11.657 karmelićanki.

Da bismo dočarali realni život današnjeg hrvatskog karmelićanina poslužimo se opisom koji su u svome prospektu pod naslovom "Karmelićani" načinili karmelićanski bogoslovi. Ovi mladi ljudi, koji živeći unutar Karmela imaju neposredno iskustvo konkretne karmelske svagdašnjice, na pitanje "Što obilježava Hrvatsku Karmelsku Provinciju Sv. Oca Josipa?" odgovorili su slijedeće:

"Duhovne obnove; duhovne vježbe; nagovori; propovijedi; ispovijedanje; duhovno vodstvo; duhovni razgovori; susreti Svjetovnog karmelićanskog reda; rad na sijenu i otavi; rad u voćnjaku; vjeronauk; pastoral bolesnika; rad u vinogradu; rad u vinskom podrumu; rad na sebi; rad na izdavanju knjiga ("Karmelski izvori"); Institut za kršćansku duhovnost KBF-a Sveučilišta u Zagrebu; predavanja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu; predavanja na Katehetskom institutu KBF-a Sveučilišta u Zagrebu; bratsko zajedništvo i suradnja s klauzurnim karmelićankama iz Brezovice, Ivanić Kloštra, Šarengrada (sada u Đakovačkoj Breznici) i Sore (Slovenija); Svetište Majke Božje Remetske; župa Uznesenja B. D. Marije - Remete; …područna kapela Sv. Terezije Avilske u Čretu; župa Sv. Mihovila na Kamenu (Split); Caritas župe i samostana M. B. Remetske; Caritas župe Sv. Mihovila (Kamen - Split)..."

Karmel u Hrvatskoj, kako muška, tako i ženska grana pokazuje i nadalje tendencije rasta i to je razlog da se uz pomoć Božju nadamo dobroj i lijepoj budućnosti u trećem tisućljeću.

(više o hrvatskom Karmelu pročitajte na službenoj stranici: www.karmel.hr)